Obljetnicu da proslavimo

Jučer, 6. studenog 2016., navršila se godina dana otkako je B. Petrov potpisao i ovjerio izjavu kod javnog bilježnika o tome da Most neće davati većinu ni HDZ-u ni SDP-u. A ako bi se to dogodilo, B.Petrov je bio spreman dati ostavku. Pa je u toj izjavi pisalo i ovo: “S druge strane, ako se MOST NEZAVISNIH LISTA jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i omogući joj time većinu u Hrvatskom saboru, jamčim da ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta nezavisnih lista te svoj eventualni saborski mandat staviti Mostu na raspolaganje. Ovu izjavu potvrđujem svojim potpisom”. I potpisao se kao Božo Petrov, u što nismo nikad posumnjali a i on nikada nije demantirao.

Taj nesvakidašnji čin u završnici predizborne kampanje 2015. dobio je ogroman medijski prostor i tretirao se kao moralni čin, jamstvo i naznaka novog smjera u politici, a mnogi su građani spremnost na osobnu žrtvu B. Petrova doživjeli kao nadu i zraku svjetla u mračnom političkom tunelu lažnih obećanja, dakako.

No, uz godišnjicu “povijesnog” potpisa (koji je bacio i novo svjetlo na javnobilježničke ovjere), valja konstatirati da Božo Petrov iza sebe već ima funkciju potpredsjednika Vlade RH i da je aktualni predsjednik Hrvatskog sabora s dvogodišnjim mandatom kao jamstvom da će se sve obećano provoditi u djelo. Zahvaljujući u oba slučaja i nakon dva izborna ciklusa koaliciji s HDZ-om i većini u Hrvatskom saboru koju su zajedno lani formirali i koju su jesenas opet dogovorili.

U samo godinu dana od potpisa kod javnog bilježnika B. Petrov se munjevito vinuo na vrhove hrvatske politike, kao rijetko tko, unatoč zaboravljenom i ignoriranom potpisu kod javnog bilježnika koji se više nigdje i ne spominje. U koaliciji s već drugim premijerom u samo godinu dana od prvih izbora na kojima se pojavio, u razgovoru za “Večernji list” 29. listopada 2016. B. Petrov je odgovarajući na pitanje je li zadovoljan Plenkovićevim izborom ministara, rekao: “Taj ću odgovor zadržati za sebe. Namjerno. Rekao sam da se neću miješati. Vlada je odgovornost HDZ-a, a odgovornost Mosta u njoj su četiri ministra i međusobna suradnja”.

U međuvremenu je novi ministar finacija predstavio novu poreznu reformu i njenu ubrzanu implementaciju u svakidašnji život. Kako ministarstvo financija očito nije u “odgovornosti Mosta”, još se ne zna kako će Most reagirati na mnoge nedoumice i javna protivljenja dijelovima porezne reforme koja se počela izrađivati prije više od šest mjeseci (kako je objasnio sam ministar financija i u prošloj i u aktualnoj Vladi, Marić).

Smatra li Most da je pravedno da najviše dobiju oni koji imaju najviše, a da se razrežu više cijene za kruh, mlijeko, lijekove? Poskupjet će mliječni proizvodi, medicinska oprema i pomagala, a ukinut će se oslobađanje plaćanja poreza za prvu nekretninu. Tko kupuje prvu nekretninu? Obično mladi parovi, mladi ljudi od kojih Vlada očekuje poboljšanje demografske slike Republike Hrvatske. Zato je ministarstvu socijale i dodana demografija kao takva iako demografija i socijala nemaju nikakve veze.

U svim dokumentima o populacijskoj politici koje su u Hrvatskoj proteklih godina pisane, kao jedna od glavnih mjera navodilo se olakšano rješavanje stambenih prilika mladim ljudima pa se ukidanje olakšice za prvu nekretninu nikako ne može smatrati doprinosom populacijskoj politici i brizi za mlade koji odlaze iz Hrvatske. (O brizi za mlade nešto je rekla i Povjerenica za informiranje koja je, zbog ignoriranja pitanja o mladima u Republici Hrvatskoj, obvezala KGK da žurno jednom portalu konačno dostavi jednostavne odgovore na jednostavna pitanja o brizi za mlade, obećanjima, obvezama itd.)

No, činjenica je, porezna reforma neće uzrujati hrvatske dužnosnike. I njima će se plaće povećati pa će se lakše disati na Pantovčaku, ali i s obje strane Markovog trga budući da će im svima plaće rasti i za iznose veće od iznosa nekih hrvatskih mirovina. (Mogu o tome bez ustezanja pisati i iznositi mišljenje jer je Vlada koju sam vodila smanjila plaće ali i povlaštene mirovine dužnosnicima). U zemlji u kojoj su stotine tisuća građana blokirani, mirovine male, a mnogi koji rade jedva plaćaju rate kredita i račune za režije, upozoravanje na povećanja plaća dužnosnicima nije demagogija. Porezna reforma mogla bi tako povećati socijalne i ekonomske nejednakosti jer će povećanje ići onima “koji već imaju više” (kako je u “Globusu” pisao i prof. Ivo Bićanić).

Pa kad govorimo o mladima, obećanjima i nadi, spomenimo 27. kolovoz 2015. kad je B. Petrov s mladim istomišljenicima došao na Markov trg u Zagrebu tražeći da se broj zastupnika u Saboru smanji na 99 (s 151), da se plaće dužnosnicima smanje na 9.999 kn i da se od tog novca s 99.999 kn kreditira 999 mladih poduzetnika inovatora kako oni ne bi napustili Hrvatsku. U priopćenju Mosta je pisalo: “.. više od trećine (zastupnika) nisu se u Saboru obratili u raspravama ni toliko koliko je trajala današnja konferencija za medije..pa ipak su u 4 godine uprihodili svaki po gotovo 1.ooo ooo kn”. To je bilo prije izbora prošle godine (a ne prije 9 godina)! A malo poslije izbora B. Petrov supotpisao je koaliciju (dobro; suradnju!) baš s jednim od zastupnika kakvog su opisali u svom priopćenju. Koji nije dolazio u Sabor, nije radio, nije govorio, a “uprihodio” je saborsku plaću.

Dobro, reći će netko, obećanja o smanjenju plaća dužnosnicima bila su obećanja za prošle parlamentarne izbore, prije godinu dana. U posljednjim izborima, nakon rušenja Vlade u Saboru, nije se obećavalo udariti na dužnosnike s 9.999 kn. Ali, nije baš ni floskula usuditi se spomenuti da se u vjerodostojnost politike i političara ubraja sve što su političari ikada rekli, sve što se obećavalo i sve što se zaboravilo.

Jer, poskupljenje mlijeka i kruha nitko u kampanjama za parlamentarne izbore nije najavio. Kao ni povećanje PDV-a na ugostiteljske usluge, ni povećanje PDV-a na knjige s 5 na 18 posto zbog čega mali nakladnici najavljuju ključeve u brave. O svemu tome Most se, kao glavni partner u vlasti, još nije oglasio službeno iako je potpuno nevjerojatno da porezna reforma nije najprije dogovorena među partnerima u tišini pa onda puštena u život i u Sabor.

U međuvremenu, dogodila su se uhićenja bivših pripadnika HVO i HV pa je cjelokupna politička i opća javnost usredotočena na rasprave oko toga tko je što znao i kada. Iako je gospodin Miljavac u nedavnom razgovoru za RTL razgovjetno rekao kako je o svemu lošem što se očekuje i o optužnicama već davno pisao predsjednici Republike. Uostalom, mnogi od umirovljenih generala (Miljavac, Markač, Gotovina..) članovi su njenog Vijeća za domovinsku sigurnost, D. Krstičević je predsjednik toga Vijeća pa je sigurno bilo vremena da se na dnevni red stavi i bolno pitanje optužnica iz BiH. Svakako, svi će najviše očekivati od Vlade RH koja u konkretnim slučajevima nema prevelikog manevarskog prostora.

Porezna reforma ipak će ostati u fokusu javnosti i medija. Zato što je Republika Hrvatska socijalna država i država socijalne pravde jer ju je tako definirao i Ustav Republike Hrvatske koji u Izvorišnim osnovama kaže: “… Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje”.

A u čl. 51. st. 2. : “Porezni sustav temelji se na načelima jednakosti i pravednosti.”

Ustav nas, dakle, obvezuje i stvara okvir za djelovanje politike. Iako izrijekom ne propisuje da se politička obećanja moraju ostvariti, ali i ne zabranjuje lažna obećanja.